ponedjeljak, 03.12.2007.
Rakolov i tulumchad
Nakon mjesec dana... evo me ponovo onBlog!
Posto cu za tjedan dana sletjeti u Zagreb, necu pretjerivati u ovom postu...
Zadnjih tjedan dana nemamo predavanja, ali svejedno nisu praznici, nego se pretpostavlja da procitamo sva zaostala CItanja i napisemo Esej 
.
Esej je 10% ocjene, tako da je to vec ozbiljna stvar, 5000 rijeci o temi po vlastitom izboru vezanom za izborni kolegij. Izborni mi je Environmental Management, temu tek nazirem, negdje daleko u podsvijesti, za sada je jos ne mogu definirati, pa citam radove radi dodatne inspiracije! Otprilike
Nuznost postojanja Pravne drzave za uspjesnost provodjenja zastite okolisa 
Komentar koji sam dobio od profesora na svoj 200-rijeci sazetak je bio: "looks fine" 
vidjeti cemo sto ce ispasti iz svega toga!
Sutra idemo u Nizozemsku, 
, u posjetu Leiden University, mozda, ako bude manevarskih vjestina sretnem i neke poznanike tamo!
Do tada citam, a i onih par dana do nedjelje citam... mozda i pisem ako bude srece
u nedjelju navecer se nadjemo u Zagrebu, na 
, nadam se da ce biti provod kakav jedna nedjelja dugo nije vidjela 
ukratko ovih mjesec dana:
moram ici na rucak, nisam ni skuzio da je vec 1h!
Pozdrav ljudi! 
 |
| 07 12 Further studying |
http://picasaweb.google.hr/tr4velinwilbury/0712FurtherStudying
četvrtak, 08.11.2007.
Colleges i nastavak studiranja
Dobro jutro,
Počeo sam pisati blog u proslu srijedu, ali sam zaspao ne pola puta, poceo uciti i sada se javljam konacno... naravno, u nedjelju navecer! Ali opet sam odgodio postanje za danas... tako je to kada preidealistično pristupam pisanju... Isprika za skraćenice, lagano se anglosaksoniziram... ali stvarno su korisne!
Srijeda, 5 ujutro kod mene, stekao sam naviku da se budim rano ujutro za zadatke koje smatram kreativnima i bitnima, ovo ponavljanje odgađanja bloganja od nedjelje do utorka već me živcira, ali discipliniram se lagano. Predavanje (Klimatologija) mi počinje u 9h, znači imam oko 3,5h za ovaj članak! Poslije, moram ici na Advanced English lecture, jucer sam zaboravio da ga imam, sto mi je drugi izostanak nakon cega slijedi automatsko izbacivanje... moram ih uvjeriti danas da sam jos uvijek u igri! Očekivao sam da ću više profitirati na tom AE, ne znam točno što, ima nas 10 u grupi, nije loše, ali možda malo prebanalno...?
Što se samog engleskog tiče, uspjevam se izraziti 
, ne bas svaku nijansu svojih složenih misli, ali snalazim se relativno dobro! Native speakeri mozda teoretski znaju bolje pricati, ali se drže profanih tema, tako da se uspijem sasvim dobro izboriti za riječ, prvenstveno sa duhovitim komentarima.
Na samim predavanjima, stimulira se postavljanje pitanja, snalazim se, sudjelujem u raspravi i na pravu i ekonomiji, a na hidrologiji sam već počeo pametovati... Moram ipak reci da stvarno dobrih predavanja ipak ima malo, mislim da sam cak i lagano razocaran... 
Vjerovatno jedino Corporate Management, s živom raspravom o svakom slučaju koja uzme veći dio vremena, ispunjava onu predodžbu o „dobrim predavanjima na zapadu“. Uglavnom to je PP prezentacija, s manje ili više interaktivnosti, ali sam, pogotovo zadnji tjedan, čuo i stvari zbog kojih bi dobio jedinicu u prvom razredu srednje ili kao kruška pao ispit na faxu. Zapitaš se u čemu je onda razlika i zašto je ovo Sveučilište toliko cijenjeno?! 
Prvenstveno, mislim da je ta integracija koju na zapadu forsiraju stvarno bitna, ako se pogleda bilo koje područje danas, nije problem u tome što se ne primjenjuje najbolja, najsuvremenija tehnika, već u tome što se neki osnovni principi struke uopce ne poštuju pri donošenju odluka. Mozda je banalan ali ipak ilustrativan primjer: Zašto su učili trostruke integrale ljudi u firmama koje jedan mjesec raskopaju i poprave ulicu da bi postavili vodovod, a potom drugi mjesec, ponovo kopaju da bi postavili neku drugu instalaciju!?!? (znam da je bio neki takvi slučaj u Zg, pa je Bandić šizio navodno...). Imam dojam da ono što učim ovdje ću moći izravno primjeniti kada počnem tražiti posao/zaposlim se... Kao da su oformili cijeli tečaj prema zahtjevima tržišta rada!
Druga stvar što mislim da je bitna je način ispitivanja, koji mislim da će dosta dobro razlučiti tko je stvarno razumio problematiku, pročitao dodatnu literaturu i tko zaista ima žicu za riješavanje problemskih situacija.
Inače, ljudi na smjeru uglavnom imaju radnog iskustva na vodenim projektima, mislim da sam ja jedini znanstvenik, a zbog iskustva i zemalja iz kojih dolaze, skoro svi imaju neku zanimljivu priču. Unatoč tome, moram priznati da sam ipak očekivao da ću biti malo više intelektualno impresioniran s njima, s obzirom na reputaciju Oxforda, imam dojam kao da mi je više ljudi u Zagrebu intelektualno imponiralo nego ovdje. Zato je atmosfera vesela , još uvijek postoji ona kritična masa ljudi koja nije popustila strebanju 
, tako da odrzavamo atmosferu veselom ! Društvo sa smjera mi je još uvijek primarno, na slici imate moju Bike Gang, uglavnom s njih troje tulumarim i studiram!
Ne saznavanja za informacije su mi se jako cesto desavala prva 2 tjedna, kao da sam bio u potpunoj informacijskoj sjeni, nista nije dopiralo do mene, ali bi ipak nekakom ludom srecom u posljednji tren saznavao ono nuzno. Cini mi se sada da mi je bilo puno lakse prilagoditi se na zahtjevan i naporan, ali ipak jednostavan zivot putnika Rumunjskom, nego na sve multidimenzionalne uloge koje ovdje moram igrati i zadatke obavljati. Dekodirao sam nedavno veš-mašinu tako da mislim da konačno izlazim iz faze kulturološke prilagodbe i da bi konačno mogao/morao krenuti učiti. Tj ne učiti, čitati, piše na kartici „Reading for MSc Water Science...“ i zaista čitanje je prvenstveno ono što očekuju od nas. Krenuti cu s ekonomijom, pošto sam nju već identificirao kao problematičnu, predavanje je sutra, imam 60str nekakvog reporta i jedno poglavlje u knjizi kao obavezno stivo i 7 radova kao dodatno, ali dodatno ignoriram, barem za sada. Potom pravo... Prirodne znanosti zadnje...
Psihološki značaj ovog tjedna je veliki, 4. tjedan od njih 8 u termu, čak su i oni neozbiljni na mom smjeru počeli čitati, vrijeme je da se krene! Ljudi na drugim smjerovima/faxovima ovdje već dulje uče - čitaju punom parom! Tako da je i mene uhvatio konačno poriv za radom, čitanje je ipak lakše nego učenje i mislim da kada se ja sada uživim u ovaj 3-tjedni zaostatak, kada si zamislim da je svaki dan ispitni rok, kada primjenim vještine stjecane tijekom skoro dva desetljeća kampanjštine tijekom idućih mjesec dana... mislim da neće biti problema! (ovaj odlomak sam napisao prošlu srijedu...)
No, College,
Mislim da samo tri sveučilišta u UK imaju organizirane koledže (Durham i Cambridge – ono drugo sveučilište). Btw, drugo sveučilište će vjerovatno potonuti uslijed globalnog zatopljavanja pošto je maximalna nadmorska visina u drugom gradu 20m. Bio sam ga posjetio jedan dan u organiziranom izletu sa svojim College, rucali u the Eagle pub, mjesto na kojem je onaj sroljo Watson otpio tajnu DNA, potom je jedan iz nase mini grupe poceo mljackati, pa sam pobjegao i setao gradom sam iducih par sati, bas me podsjetilo to na Rumunjsku... nist posebno, vrijeme je bilo oblačno. ali meni se osobno više svidja Oxford!
Koledži su nezavisni od Sveučilišta (prof iz Statistical Package for Social Sciences: „mnogi od njih vole naglašavati svoju neovisnost odbijanjem instaliranja verzija softwera koje mi preporučamo“ ). Ima ih 40ak, velika je razlika u njima što se tiče starosti, novaca i nekog općeg prestiža. Imaju više manje zanimljiva imena, poneku posebnost... Neki bogati koledži uzimaju jako malo studenata (npr. 6 studenata u All Souls) jer im ne treba novac od koledžarina, nego žive od reinvestiranja bogatstva, siromašni koledži uzimaju previše studenata za koje se onda ne mogu dobro brinuti.... Moj Koledž, St Edmund Hall, nadimak mu je Teddy Hall, je navodno siromašniji, ali sam zadovoljan, hrana je dobra i relativno jeftina, a nije bilo nikakvih problema (s grijanjem, neizdavanjem Student Card – sluzi za svu logistiku, brisanjem iz sustava...) što su znali imati ljudi drugdje. Kažu za sebe da su prijateljski Koledž! Osnovan je u 1226., što ga čini „najstarijom akademskom institucijom Sveučilišta“, ali s druge strane, kao neovisni koledž postoji tek od 1957., kada se odcijepio od Queens College, s kojim smo sada kao u nekom rivalstvu LOL, tako da je istovremeno jedan od najstarijih i najmlađih koledža.
Postoji osjećaj pripadnosti koledžu, naravno ne kao u onim karikiranim ili stvarnim američkim (alfa, beta, gama) stuff, ali to je mjesto za jesti (meso i salata oko funte, prilozi pola funte), provjeravati poštu (svatko ima malu „pigeon hole“, koja se čak dosta često puni), nekoliko kompova za net, knjižnica za osnovne knjige, „referada“ i MCR
Middle Common Room (MCR) označava sve studente poslijediplomskog studija, za razliku od Junior CR (dodiplomski) i Senior CR (profesori). Također označava jednu sobicu koja je po duhu najsličnija BIUSovim prostorijama, postoji na svakom koledžu, iako se atmosfera u njima zna dosta razlikovati od koledža do koledža. U MCR možeš doći napraviti si kavu ili čaj, pročitati novine (raznolike, od New Scientist? do Times), učiti... djeluje kao neki dnevni boravak! Dosta događanja i tuluma je također vezano za MCR.
Prvi dojam koji sam ja imao za svoj MCR, je da je atmosfera kao u knjižnici. 5-10 ljudi unutra, svi obučeni u smart-casual (što znači odijela, ne preslužbena), s velikom važnošću čitaju Times ili slične novine ili nekakve srednjovjekovne knjige. Atmosfera koju bi na prvi osje nazvao snobovskom. Najgore od svega je nevjerovatna Bitnost koju pridaju svojim neopisivo Površnim razgovorima 
(bilo mi je skoro fizički muka nakon što sam ih bio prisiljen slušati sat vremena dok sam učio tamo). S druge strane isti ti ljudi ne znaju pojesti pastrvu bez da se skoro uguše kojom košćicom i potom zabrinuti za svoje preživljavanje bace pola ribe.
Inače riječ „snob“ potječe iz engleskog visokog obrazovanja, iz vremena kada su i djeca bogatih industrijalaca mogla ici u njihove „prestižne“ škole. Za razliku od djece plemića nobs, oni su bili snobs, ne plemenitaši (sine nobilitate). Snob, se cak nadopisivalo pokraj imena, da ih se razlikuje od nobs! Izraz je valjda postao sinonim za one koji se trpaju tamo gdje im nije mjesto. U Oxfordu, ja sam snob LOL, za razliku od gore opisane upper-class anglosaxians, koji bas i nemaju smisla za humor! Ipak kako dani prolazile, upoznavo sam i normalne i zanimljive ljude s koledža, jedino s njima se za sada ne družim baš aktivno.
Na koledžu je svake srijede „Svečana večera“, na koju se mora doći u odijelu i Gown, što je kao nešto kao mantil bez rukava, crni. Na prvu takvu večeru smo morali ići, upoznati se sa svojim College Advisor, što je osoba na koledžu zadužena za par studenata, u slučaju da imamo problema s faxom ili sl. Bharatu (prijatelj, Indijac, s mog tečaja i koledža) i meni CA je neki hidrolog, pričao nam je cijelu večer o College i na kraju rekao da ga ustvari ne zovemo osim ako bas budemo imali problema s policijom! Ipak navodno se CA može zagnjaviti za recenziju eseja prije predaje, tako da ću to sigurno napraviti!
Imali smo i „Drinks with Principal“, tj, s šefom koledža, on želi upoznati osobno sve svoje studente, tako da svake srijede pozove nekih 10ak studenata na kratku zakusku i pitche. Inače svaki koledž ima svoj brend vina, koje se naravno proizvodi u Francuskoj, naše, Teddy Hall wine i nije baš nešto... morati ću im prezentirati par kutjevačkih! Nije bilo loše, malo sam ćaskao s njima, sugerirao da bi trebali posaditi jaču živicu koja bi sakrila jednu ružnu betonsku zgradu, obećao napisati prijedlog projekta, idejno riješenje za to.
Ipak najveća parada kojoj smo prisustvovali, je Matriculation, tj službeno primanje u okvir sveučilišta, cijela strka oko toga, pretjerani dress kod, odijelo, gown, da bi na kraju uletili u Sheldonian Theatar, odslusali kratku pjesmicu dvojice dužnosnika i izašli van.
Uz to stalno se organiziraju razne veselice, večere, tematski tulumi na koledžu, koji su ipak dosta naporni i površni, tako da ih uglavnom ignoriram!
Bili smo i na večeri u Christ Church College, u „posjeti“ nekolicini ljudi sa smjera koji su tamo smješteni. CHCH je jako fancy College, snimali su Harry Pottera tamo, mislim da su igrali onu utakmicu iz prvog dijela tamo, arhitektura impresivna, veliko dvorište s travom po kojoj naravno ne smiješ hodati :/, veliki toranj (Tom Tower), ali vecera je bila najgori obrok u UK do sada!
Hrana u UK u pravilu ne opravdava reputaciju, mozda se oni previše usporedjuju s Francuskom, ali ipak jedanput tjedno naletim na obrok koji opravdava izraz „engleska hrana“. Bio sam jučer na Wednesday market, pokupovao hrpu povrća, tako da ipak zdravo živim i ne vratim se anemičan!
Danas mi dolazi u posjet neslužbena delegacija hrvatskih studenata biologije, pa idem u London na par dana!
Nastavak bloga, naravno iducu nedjelju.... LOL, mozda malo o izlascima...
 |
| College and connected stuff |
http://picasaweb.google.hr/tr4velinwilbury/CollegeAndConnectedStuff
nedjelja, 21.10.2007.
O Fakultetu i biciklima
Pocetkom 1. tjedna, jos uvijek nisam imao bicikl, sto je vec postajalo izrazito frustrirajuce, uglavnom jer su se svi ostali vec vozili i zbog očite prednosti, prvenstveno pri hvatanju rucka! Unatoc tome sto sam 2-3 puta vec
posjecivao razne dilere biciklima u Oxfordskim predgradjima, nije problem bio u tome sto nema bicikala, vec u tome to sam ja imao predodzbu o tome kakav bicikl zapravo hocu, tj barem kakav necu, cinila mi se pomalo hereticnom ideja da u tom romanticarskom Oxfordu, u klasicnoj Engleskoj vozim neki sareni mountain bike... Nahodao sam se dosta do tih dilera... Inace dosta ljudi ovdje se specijaliziralo za preprodaju bicikala, kupuju pokvarene na nekim sajmovima, popravljaju ih i prodaju ovdje...
Moguće je kupiti i novi, ali nije problem u tome što košta 100 funti, vec to što ne valja, tj
it is made out of “Cheeeapest Chinese Plastic”
I ispusta cudne zvukove cim malo jače nagaziš na nj! Tip koji ga je kupio je vec imao dva mini kvara s takvim, novim biciklom. Daju oni garanciju, ali to je loš odabir!
Što se tiče fakulteta... nastavak Velike Zabune jo ocit, mislim da se moj Centre for the Environment nalazi u okviru School of Geography, a ona u okviru Social Sciences Division.
Imam 4 obavezna predmeta, svaki 1x2h tjedno, iz kojih cemo imati ispit sredinom 5. mjeseca:
GEOLOGIJA (Catchment Science) – osnove hidrogeologije, vodi jedan stari profesor, ali drzao je samo jedno predavanje do sada, svako predavanje drzi drugi predavač. Čini mi se lagano, isti način razmišljanja kao na biologiji, kao da sam uzeo neki čudni kolegij s biologije. Inače fascinantno je kada sam shvatio da neke pojave koje sam ja sam primjetio na potoku tijekom rakolova i koje su utjecale na moj način rada ustvari imaju svoje ime i cijeli set formula koji ih opisuje... (npr. vremenska razlika (otprilike 2 sata) od početka padanja kiše do trenutka kada se to počinje osjetiti u razini i još bitnije, zamućenosti potoka), ja sam skoro dosao u iskusenje da mjerim to vrijeme na Zvečevu, što svjedoči dosta o srodnosti svih prirodnih znanosti. Također geologija je nešto što je za sada najbliže biologiji...
KLIMATOLOGIJA (Climate Processes and Drivers) – malo o vremenskoj prognozi, isto sličan, prirodno-znanstveni način razmišljanja.
PRAVO (International Environmental Law + Water Policy and Law) – jedino što globalno funkcionira u međunarodnom pravu je Law of the Seas, ostalo je sve na bazi dobrovoljnog i/ili neobvezujućeg, analizirali smo sporazume tipa Stockholm, Rio... morali su ih jednostavno napraviti toliko općenitim i neobvezujućim da su disfunkcionalni, inače ih ne bi svi potpisali. Lijepe pričice na puno stranica... danas počinje drugi dio, WPL, vidjeti cemo sta ce biti od toga...
EKONOMIJA (Environmental Economics) – ovo mi je do sada najapstraktniji kolegij. Čini mi se da ili je prebanalno pa ne skuzim u cemu je u stvari poanta ili hitro preskoci na neke ekonomske modele koji su na prvi pogled nerazumljivi... morati cu neku dobru knjigu naći za taj kolegij inače sam nastradao...
Pošto su ljudi sa smjera iz raznih akademskih „backgrounds“, svatko s kontrasnim predznanjem, ili iz Social ili Natural Sciences, podijelio sam nas jucer u dvije grupe:
SSS - Shocked with Social Sciences (Law & Economics) group
i
HNS - Horrified with Natural Sciences (Geology & Climatology) group
Ja sam naravno u SSS, vjerovatno cemo organizirati zajedničko učenje s međusobnim ispomaganjem.
Na ovakvom tečaju shvatiš da ono najbitnije što stekneš tijekom 4-6 godina studiranja nisu činjenice, „znati naći pravu knjigu“, ni neke tehnike nego opći uvid u stanje stvari, koji omogućava da postavljaš pametna pitanja, predvidiš neke stvari koje bi se mogle dalje istražiti, mogućnost primjene... „ono nešto“ što imam za hidrogeologiju, ali sigurno ne za pravo i ekonomiju. Bas su ko dva različita svijta, prirodne i društvene znanosti.
Osim ova četiri obavezna predmeta, moram izabrati i jedan izborni, još nisam siguran koji, dvojim između zadnja dva... Za izborne moram napisati esej od 5000 riječi i predati ga u 1.mjesecu, što je nekih 10ak stranica teksa. Izborni:
International Law – ipak ne...
Managing Complex Ecosystems – preslično biologiji, odustao...
Environment vs Development – zvuči dobro, ali Prof je koncentrirana na Centralnu Ameriku i 3rd World Countries, iako su mnogi problemi i procesi slični i kod nas... čini mi se da cu lakše napisati esej iz ovoga nego sljedećeg
Corporate Environmental Management – do sada najdojmljiviji kolegij, profesor je čini mi se na suspregnutom egotripu, ali dobro organizira sat, protekne u raspravi i Q&A. Radimo pravne Case studies slučajeva u kojima su razne kompanije napravile razne „eko“ incidente, sudske postupke koji su ih pratili i implikacije na ekonomsku politiku velikih kompanija pod tim relativno novim faktorom, tj okolišnom odgovornošću! Slučajevi su iz USA i UK, što znači common law, ne civil law principi. Glavna razlika iz okolišne perspektive je da za neko novo područje, kao što je zaštita okoliša, u civil law jednostavno napišeš Zakon o okolišu, dok u common law oni sve baziraju na nekim prastarim (iako jako logičnim) nespecifičnim presudama i principima, koji se onda tumače različito ovisno od slučaja, što znači da Zakon relativno sporo evoluira. Tipični predmet iz common law sliči na diskusiju znanstvenog rada, tako da mi nije bilo teško se prilagoditi čitanju toga. Ipak imamo i neka key readings koja su mi poprilicno misteriozna, tj., nije mi jasno oko cega se autor u abstraktu toliko uzbudjuje, koja je vaznost te analize koju ce predstaviti na iducih 20ak strana. Postao mi je logičan taj common law, čak mi je bilo čudno čitati naš Zakon o okolišu sinoć. Nastava ovog kolegija podsjeća na onu u američkim pravnim filmovima tipa Slučaj Pelikan i sl.
Banalizirao sam dosta te kolegije, ali čini mi se da ću do kraja ipak steći dosta specifičnih znanja.
Osim ovih klasičnih predmeta, svaki tjedan imamo jos nekoliko „pomocnih“ predavanja:
- Nesto slično predavanjima Hrvatskog Biološkog Društva, tj profesor s odsjeka predstavi svoja istraživanja, očekuje se da poslušamo
- Research Methods – presimplificirana statistika koju markiram
- Research Skills – objašnjava sve aspekte izrade disertacije
- Advanced English – u Language Centre, na to sam se uspio ubaciti da dotjeram svoj engleski
- Sat razrednika LOL, s Course Coordinator, oko aktualnih i potencijalno problematičnih stvari, btw imamo i predsjednicu i /ka razreda: Meksikanka i Amer
- Predavanje i praktikum iz SPSS (Statistical Package for Social Sciences), koje ce slijediti predavanje oko pisanja eseja...
Prosječno svaki dan imamo jedno ozbiljno i jedno pomocno predavanje, sto ne djeluje puno na prvi pogled, ali za svako ozbiljno predavanje se ocekuje da procitamo i čitamo i čitamo 
nekih 100ak stranica znanstvenih radova ili slučajeva za pripremu, po predmetu i tjednu, što je dosta teksta na engleskom! Uz to za svaki predmet bi trebali pročitati 1-2 knjige tipa Hydrogeologija, Klimatologija, tj naslova sličnog kolegiju...
Unatoč tim pripremama koje trebamo raditi, moja grupa je jos uvijek u veselom raspoloženju grupnoj letargiji, difuziji odgovornosti, "društvo laku ćemo", do prije par dana, cini mi se da nitko bas nije poceo ozbiljno nesto raditi... mislim da je odnos ljudi iz nabrijanih i opustenih drzava otprilike 1:1, tako da smo ih pokvarili.
Za 20 funti godišnje na faxu imamo pravo na konzumaciju kave i keksa , što nemilice koristim! Sama nastava je opustena, pijuckas kavu, svi slidovi su isprintani, tako da je potrebno samo nadopisivanje (sto je spas za mene koji sam zaboravio pisati), ljudi kasne (srecom postoje Grci i Francuzi, tako da Hrvati nisu oni koje se čeka:).
Princip ocjenjivanja je sličan onoj nekada omiljenoj profesorskoj uzrečici tipa: Za 5 zna Bog, za 4 ja, ti kada znas sve znas za 3, što znači ako si znao dobiješ 2... tj.,
Prolaz je preko 50%, a iznad 70% je „distinction“ tj 5. Mislim da je stav da je ono što bi profesor napisao za određenu temu kao odgovor oko 90%, tj nitko nikada nije dobio iznad 80% iz ičega, neki maximum koji korelira s naših 5,0 je 73(75%). Ono što implicira ovaj sustav je da te ustvari ne ocjenjuju kao đaka po nekim posebnim kriterijima, nego u odnosu na sebe ili barem highend znanje u području.
Ocjenjivali su nam onu zadaću koju sam spominjao prošli put, esej od 4-5 stranica, dobio sam 62% što nije tako loše s obzirom da sam bio izrazito nemotiviran za pisanje... Inače problem, ne samo moj..., je nepoznavanje fomalnosti pri pisanju eseja, ali zato su nam organizirali mali Introduction za eseje!
Sistem ocjenjivanja je da su svi naši ispiti i eseji pod šifrom, na slijepo ih ocjenjuju 2 profesora, s opcijom 3., koji je vanjski. Činjenica da te ne ocjenjuje tvoj predavač, je ustvari najzaslužnija za opuštenu atmosferu, poticanje postavljanja pitanja, raspravu, odlazak u bar s profesorima...
Da ne mislite da nema biologa, IMA i BIOLOGA. Jedan profesor, koji će održati predavanje ili dva, ali barem se bavi makrozoobentosom i branama, trebalo bi biti zanimljivo! Mislim da je korisno da slusam geologiju i klimatoogiju, pogotovo za moje limnološke sklonosti, kao da sam i prije podsvijesno znao da bi bilo dobro prouciti te stvari. Relativno su jednostavne, pa imam dojam da cu relativno lako izaći na kraj s ta 2 kolegija. Ekonomiju za sada ne doživljavam ikako, tako da imam dojam da studiram Pravo!
Svi profesori rade neke primjenjive projekte po svijetu, cine se stvarno stručni, na nastavi je naglasak je na kritici i analiziranju, ne ponavljanju recenog. Dojam koji sam stekao, glede situacije u svijetu sto se tice vode: nesto malo se radi u Latinskoj Americi, Africi, Zaljevu... ali su zato u svakoj recenici Indija, Kina, Indija, Kina, Indija, Kina, Indija, Kina... Evropa i Sjeverna Amerika kao da ne postoje... sve je ocito vec sredjeno do nekog nivoa!
Za kraj, spominjao sam bicikl... u trenutku kada sam bio vec totalno rezignirao , kada sam bio spreman kupiti i neki ogoljeli BMX, na trgovačkoj ekspediciji u daleki jugoistočni Oxford, tip mi je pokazivao neka 2 mountain bikea, koji nisu bili losi, 40ak funti,
ali tada sam u dnu garaze, pod debelim slojem prašine, vidio svoj bicikl
(morao sam se strpiti jos 2 dana da nesto popravi). Kostao je 80 funti, Ridgeback, engleska firma, kvalitetna (osim što im je web stranica očajna, nije čudo da su skoro bankrotirali), ali tipično, nepoznata na kontinentu.
Klasični, relativno retro look, tamnozleleni, s oko 18 brzina, blatobranima, zvoncem (čak ima i malu krunu ugraviranu), nogarom, u samoj vožnji preko neravnina se osjeti da je dobro napravljen...
Da preduhitrim zlobnike, recenice niže mi nije servirao tip koji je prodavao bicikl, vec su se spontano generirale tijekom onih par tjedana potrage i zafrkancije na faxu oko moje oduševljenosti biciklom (koja je vjerovatno uzrokovana i činjenicom da sam zadnjih pol tuceta godina pješak) i britanske opsjednutosti tradicijom. Svi koji su ga vidjeli su komplimentirali bike, nevjerovatno koliko prestiža u Oxfordu dobiješ s biciklom od 800 kuna! Naravno, imam U-lock i jos jedan klasicni, puno je krađa bicikala i tockova bicikala u Oxfordu!
Ridgeback, 18 gears…
Made out of Fiiiinest British Steel!
Provides few centuries of British tradition on only two wheels!
Moves as smoooth as a cat!
As cooool as can be!
 |
| 07 10 Fax and Bike |
http://picasaweb.google.hr/tr4velinwilbury/0710FaxAndBike
Sljedeće nedjelje... konacno tekst o College!
Pozdrav
, Matej
nedjelja, 14.10.2007.
Slijetanje i prezivljavanje
Slijetanje i prezivljavanje
Pozdrav,
Nakon podužeg odugovlačenja, konačno sam skupio tehnologiju, vrijeme i najbitnije inspiraciju, da u duhu izvještavanja s ne tako davne Epopeja PanBalcanica, dostojno javim impresije s početka moje jednogodišnje edukacijske pustolovine!
Sve napisano je uglavnom u fazi prvih impresija, samo sirovo dorađenih u oblik rečenice... a i još se mučim s krekiranjem ove blog tehnologije...
Za početak, studirati ću MSc tečaj (u Hrvatskoj prepoznat kao sufix-magisterij – „magistar“ iza imena i bez Sc., što god to značilo), MSc Water Science, Policy and Management (o značenju ovoga poslije... LOL) u Oxfordu, UK, na punoj sam stipendiji: OSI/FCO Chevening (tj. Otvoreno društvo i engleska vlada).
Slijetanje
U srijedu, 26.9. sam s našom ponosnom nacionalnom aviokompanijom i 32 kg prtljage (bez kazne za pretjeranu kilazu:) sletio u London, bilo je to jedno od burnijih slijetanja sto sam dozivio, pilot je skretao kao da je u dogfightu s Spitfire dok se priblizavao aerodromu, bočni vjetar, kiša, (prvi put sam iz aviona vidio drugi avion kako leti paralelno s nama)... ali je na kraju sletio a da nismo ni osjetili udar u pistu!! Heathrow, ogromni aerodrom, impresivno djeluje sa gomilom aviončića raznih egzotičnih kompanija načičkanih uokolo... ali kada smo se spustili, sve je dobro organizirano, označeno, tako da sam se uskoro ukrcao u bus za Oxford!
U busu, tucet nas studenata i u pola toliko „lokalaca“, skuzio sam uskoro da nisam jedini iz Hrvatske, naime jos jedna cura mog leta i faksa, se zaputila u Oxford i to studirati isti smjer kao i ja!
Smještaj
Prvi dojam pri silasku s busa, kiša i vjetar, propuhalo me odmah, pomalo žestoko vrijeme u odnosu na ono sto sam ostavio u Hrvatskoj. Vec udomačeni Kinez me uputio prema mom College - St Edmund Hall (http://www.seh.ox.ac.uk/)
Uglavnom, nisam se bas pripremio za pronalazenje koledža, lutao 15ak minuta i na kraju nabasao na pomalo diskretna samozatajna vratašca stare kamene zgrade. Ukratko, onako zadihanog i zbunjenog, portir me uputio na sjeverni dio grada, na moju sadašnju adresu (Norham Gardens). Naime, u samom koledžu zive „undergraduates“, a nas „graduates“ su smjestili dalje, na sjever. Nemaju tipični ključ, već nešto slično vojnim pločicama s ugrađenim magnetom za prepoznavanje brave.
View Larger Map
http://maps.google.com/maps/ms?ie=UTF8&hl=en&msa=0&msid=100301094692109196736.00043c737bba29a808f46&ll=51.753863,-1.249598&spn=0.000742,0.002511&t=h&z=19&om=1
Inače, College je tvorevina specifična za Oxbridge, u kratko i iz moje perspektive, objedinjuje funkciju studentskog doma, menze i referade za oko 460 undergraduets + 250 graduates studenata. U Oxfordu ih ima 40ak, variraju po broju studenata i jos kojecemu, ali o tome drugi put.
Nakon pola sata, stigao sam u Norham Gardens, mirna ulica s ogromnim viktorijanskim (citiram) kućama, nisam siguran koliko točno starim, ali u potpunosti retro dojam ostavljaju :). Moja soba, sasvim pristojne veličine, na prvi pogled malo spartanska, (neloše), ali sa svim potrebnim djelovima, uključujući i umivaonik!. Kupaone, kuhinja i WCi su zajednički, mislim da ima 17 soba u kući, sve skupa čisto i uredno. Kao sto rekoh, ulica je jako mirna, najglasniji zvuk je pokoje zvonce bicikla i šum procesora laptopa :). Pogled imam na ulicu, skoro svako jutro vidim kroz prozor vjeverice kako skakucu :), ali to su one sive, invazivne prokletushe :-(.
Prvo vecer sam, koliko mi je kapacitet Acer baterije dopustao dovršio „domacu zadacu“, naime utičnice ovdje nisu kompatibilne s evropskim! Ujutro, osim dovršavanja eseja u internet centru i konačnog predavanja, krenuo sam rijesavati osnovne logisticke nedoumice i probleme kojih ima podosta:
Uticnice ovdje su trozube, ali konverteri su pristupacni, Ł 3, srecom napon je slican (240V) pa ne treba konverter napona.
Telefon - sasvim legalno sam delokirao svoju Tele2 Nokia za Ł 10 u mini internet centru. Telekompanije u UK su u raznim kričavim bojama (Tcom, Orange i Vodafone), ali unatoc velike propagande, definitivni Best Buy je Carphone Warehouse s kojim se moze zvati fiksne telefone u RH za samo 7 p po minuti :), a UK mobitele po istoj cifri koju imaju i kričave firme tj za 15p. Kakogod, svakom tko dolazi u UK barem na par dana isplati se kupiti njihov broj.
Bankovni racun je takodjer komplikacija svoje vrste, pozamasno vremena oduzme raspitivanje, potrebno je i pismo s koledža, pokazalo se ipak glasinom da ce nas banke podmićivati mobitelima da otvorimo račun. Najbolju ponudu (ne naplacuju nekake mjesecne takse i imaju VISA karticu) (a ima i najpoznatije ime) objektivno ima Lloyds, tako da sam njih izabrao.
Sve u svemu, osim ovih zaista egzistencijalnih stvari koje je sve trebalo ispitati (+ apsolutni prioritet – kupovina bicikla!), College i University organiziraju jos cijeli niz raznoraznih „Introduction lectures“ o svemu i svačemu i o zastiti od pozara cime su Opsjednuti! na kojima nisam saznao išta posebno korisno, ali koja su me sasvim uspješno ometala u rješavanju gore navedenih osnovnih logističkih problema.
Izlet na južnu obalu
Odmah u petak, 2 dana nakon dolaska, moj smjer (30 ljudi) je imao organizirani izlet na južnu obalu Engleske. Tijekom terena, spavali smo dvije noći u Swanage (otprilike nesto što Engleska ima umjesto ljetovališta na moru), u hostelu, sasvim pristojnom, vodali su nas po terenu, uglavnom pratili smo zahvate kojima lokalna, privatizirana, vodovodna kompanija, Water Wessex, manevrira kako bi bila unutar regulacija propisanih zakonom. Zanimljivo na početku, kasnije se odužilo... Naslušali se hrpu o Bor(ing)eholes, Chalk i geologiji južne Engleske. S obzirom da su ljudi uglavnom iz Social Background, sa svojih sam 20ak sati Geologije poslije objašnjavao osnovnu logiku prikazane hidrogeologije ostalima! Ovo ipak nije master iz geologije, vec integrat svega, a predosjećam da će se uloge drastično promijeniti kada dođemo na sklisko mi područje prava i managementa. Najbitnije je da smo se svi iz moje grupe, Waterlings, upoznali i solidarizirali. Cine se svi ok, nemam prituzbi za sada!
Najfascinantnije, u UK je za održavanje kanala i obranu od poplava tj. ono sto kod nas obavljaju HVe, zadužena Environmental Protection Agency!!! Nisam mogao vjerovati! Istina da je Oxford bio poplavljen ove godine... ali inace sve funkcionira sasvim dobro.
Inače na ovom izletu, polako sam počeo spoznavati i svoju „veliku, iako benignu zabunu“! Naime, cini mi se da bas i necu studirati ono sto sam mislio da ce studij biti... Tečaj je MSc Water Science, Policy and Management. Ja sam, fach-idiotski, uvijek taj „Water“ otprilike doživljavao s gledišta biologa, kroz riječni ekosistem, a svuda u prospektima su navodili Water, ali nigdje nije bilo opisano sto misle pod water...! Čitao sam Course Abstract i čim sam uočio povezanost sa Slatkim vodama, kao zagrizli limnolog nisam razmišljao o nekim tamo općenitijim kursevima...
Tako da cu umjesto necega sličnog Hrvatskim Vodama, sto sam originalno mislio da ce tečaj biti, studirati dostavu vode ljudima tj pripremati se za ?Vodovod?, Tekiju i slične firme na nacionalnoj razini... Naime, kurs je o opskrbi potrošača svježom vodom LOL. Ne žalim za sada, osim te male promjene sve ostalo se čini hvale vrijedno.
 |
| 07 09 Swanage |
http://picasaweb.google.hr/tr4velinwilbury/0709Swanage
Ostatak tjedna je proveo u rješavanju logistike. Jedan dan sam bio s hrvatskom, biološkom delegacijom u Londonu :D. U velegradu trazio MP3 player, btw, škandala, cijelo UK, nema iRiver, marku koja se inace moze nabaviti na Trešnjevci, čudno je to UK tržište, otišlo totalno u mainstream (iPOD, Creative), a opskurne hi-fi firme koje preporuce prijatelji audiofili su izbjegle na internet tržište!
Još prije početka studija, upoznao sam dosta ljudi, bivših, pa ovogodišnjih UK studenata u British Councilu, pa OSI stipendista u Istanbulu, uglavnom grupe ljudi kojima po nekom kriteriju pripadam, ali s kojim je komunikacija tako kratkoročna i limitirana, da su se osim par pojedinaca svi stopili u amorfnu masu „poznanika“. Taj trend se nastavio i u Oxfordu, naime, 0-ti tjedan je skoro svaki dan organizirano „nešto“ čemu po nekom kriteriju pripadaš i upoznaš hrpu ljudi odsvakuda. Ipak, prvi dojam je da su adrese ljudi obicno bile fascinantnije od dojma koji su stigli ostaviti, tj površno upoznavanje (tipa ime/zemlja/smjer/background/college/) tako da sam uskoro dozivio totalno zasicenje. Nije bilo istinskog dozivljaja neke druge kulture (osim britanske) kao tijekom Epopeja PanBalcanica. Introduction capacity normalnog covjeka jednostavno se ne moze nositi s nametnutim ritmom. Tako da uskoro situacija postane zamorna, iste uvodne recenice, premalo spontanosti, vremena i slobode za započinjanje iole opipljivijih tema, sto znači uglavnom identični ljudi, jako pristupačni i susretljivi ali bezlični za početak, a jedino što bi zaista zapamtio je površna razlika kao država ili regija odakle dolaze. Tesko je reći koliko se pojedini ljudi uklapaju u neki opći fizionomsko - etološki stereotip koji mi/ja asociramo za pojedine države / regije, ima nešto u tome, ali ljudi se uglavnom uklope u Big Happy Family atmosferu koja vlada među studentima.
Primarno društvo mi je iz Hrvatske, ima nas oko 5 meni poznatih. Naravno, nema do domaćeg, definitivno najugodnija atmosfera, i to ne samo zbog jezika! Ljudi sa smjera, 30ak nas je, grupa slična razrednoj, atmosfera slična biološkom pozitivističkom, solidarizirajućem mentalitetu :). Ljudi su iz svih djelova svijeta (osim Južne Amerike), ponajmanje biolozi (mislim da sam jedini biolog), od prava preko raznih menadžmenta i kemija do environmental engineer ili slično. Uglavnom su svi negdje radili na projekima vezanim za vodu, iz raznih aspekata, iako nitko bas ne izgara za znanošću (mozda najvise nekakvih altruistickih pobuda ima, kod nekoliko i cisto materijalnih). Mislim da nas se prijavilo ukupno 120, primili su nas 30, iako u trenutku kada su mi javili nisam mislio da je odnos takvi, pa se nisam ni veselio posebno, jer sam znao da je stipendija problematicna za dobiti. Treće, pomalo kontroverzno, je bilo drustvo sa mog collegea, St Edmund Hall. Prvi dojam kojih sam imao je cudan, iako je to vjerovatno zbog par pojedinaca u specifičnoj fazi, koji nisu bas reprezentativni... kada budem pisao o Koledžu, nastavak.
 |
| 07 10 Oxford basic |
http://picasaweb.google.hr/tr4velinwilbury/0710OxfordBasic
Inace, dan poslije Nedjelje 7.10., za kada je ovaj post originalno zamišljen, je počinjala nastava. Do sada (u British Council, Isanbulu, usmenoj predaji, Introductionima brojnim u Oxfordu) glavna poruka, uz pretjerani Ego-trip (da smo najbolji...) je bila otprilike: „biti će vam jako, jako naporno, ali ništa ne brinite“ multiplicirana otprilike na 3. potenciju.
Tako da s čim god nas dočekali i što god tražili u ovih iducih 8 tjedana, ne moze biti strašno kao ono što smo podsvijesno ili svijesno iscenirali i ocekivali!
Inace, stvarno sam zadovoljan ovdje, prvi dojam grada, drzave, drustva, faksa... je potpuno pozitivan, a eventualne zamjerke su vise na razini simpaticnosti nego iritantnosti!
O dojmu grada, koledžu, Sveucilistu i prvom tjednu i općenito o društvu na otoku, u nastavku...
Matej
